Temperatura tijekom betoniranja snažno utječe na vezanje, očvršćivanje i konačnu čvrstoću betona. Ako se beton ugrađuje pri preniskim ili previsokim temperaturama, hidratacija cementa može se usporiti ili odvijati prebrzo. Posljedice mogu biti slabija čvrstoća, pukotine, lošija trajnost i skupi popravci. Zato je prije betoniranja važno uzeti u obzir temperaturu zraka, podloge i samog betona, kao i vjetar, vlagu i izloženost suncu. Uvjeti na gradilištu mogu se razlikovati, pa se za konkretne radove treba osloniti na projekt, tehničke specifikacije i savjet stručnjaka.

Kako temperatura utječe na beton?

Beton očvršćuje kroz hidrataciju — kemijsku reakciju cementa i vode. Temperatura utječe na brzinu te reakcije, a time i na vrijeme obrade i razvoj čvrstoće.

• Niske temperature usporavaju hidrataciju i mogu zamrznuti vodu u svježem betonu.
• Visoke temperature ubrzavaju gubitak vode i vezanje, pa beton može postati teži za ugradnju i završnu obradu.

Temperatura nije jedini čimbenik. Važni su i sastav betonske mješavine, količina vode, dimenzije elementa, zaštita nakon ugradnje та trajanje izloženosti nepovoljnim uvjetima.

Ugradnja betona pri niskim temperaturama

Betoniranje po hladnom vremenu zahtijeva posebnu pažnju jer svježi beton može izgubiti toplinu prije nego što razvije dovoljnu početnu čvrstoću.

Rizik od smrzavanja

Ako se voda u svježem betonu smrzne, širenje leda može oštetiti njegovu unutarnju strukturu. Posljedica može biti porozan i slabiji beton s manjom čvrstoćom i trajnošću. Posebno je rizično smrzavanje prije nego što beton razvije dovoljnu otpornost. Zato ga je potrebno zaštititi od mraza tijekom početnog očvršćivanja.

Usporeno vezanje i očvršćivanje

Na hladnoći kemijska reakcija hidratacije odvija se sporije. Beton dulje ostaje osjetljiv, a skidanje oplate i nastavak radova mogu se morati odgoditi. To može utjecati na rokove gradnje i zahtijevati dulju zaštitu konstrukcije.

Kako smanjiti rizik pri hladnom vremenu?

Prije betoniranja potrebno je provjeriti prognozu i pripremiti plan zaštite. Ovisno o projektu i uputama proizvođača, mogu se primijeniti mjere poput:

• uklanjanja snijega i leda s podloge i oplate
• zaštite svježeg betona pokrivačima ili izolacijskim materijalima
• upotrebe prikladno projektirane mješavine za hladnije uvjete
• održavanja odgovarajuće temperature materijala i elementa
• odgode betoniranja ako se uvjeti ne mogu sigurno kontrolirati

Ne preporučuje se samovoljno mijenjati omjer vode, cementa ili dodataka. Sastav betona i postupak ugradnje trebaju odgovarati projektu i stručnim uputama.

Što još utječe na rezultat?

Pri procjeni uvjeta za betoniranje važno je razmotriti više čimbenika:

• temperaturu betona, a ne samo temperaturu zraka
• temperaturu podloge i oplate
• vlažnost zraka i brzinu vjetra
• izravno sunčevo zračenje
• vrstu cementa i sastav mješavine
• dimenzije i oblik betonskog elementa
• dostupnost zaštite i mogućnost njegovanja

Zato ista temperatura ne mora predstavljati jednak rizik za sve radove. Tanka ploča izložena vjetru može gubiti vlagu brže od masivnog betonskog elementa, dok se različite mješavine mogu različito ponašati u istim uvjetima.

Preniske temperature mogu usporiti očvršćivanje i dovesti do oštećenja uslijed smrzavanja, dok previsoke temperature ubrzavaju vezanje i isušivanje te povećavaju rizik od pukotina i problema pri ugradnji. U oba slučaja rezultat ovisi o uvjetima na gradilištu, betonskoj mješavini, načinu ugradnje i naknadnoj njezi. Prije betoniranja potrebno je planirati radove prema vremenskoj prognozi, pripremiti odgovarajuću zaštitu i poštovati projektne i tehničke zahtjeve. Za nosive i složene konstrukcije postupak betoniranja treba dogovoriti s ovlaštenim inženjerom i isporučiteljem betona.