Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo velikih promjena. Energenti poskupljuju, svijest o ekologiji raste, a sve više ljudi traži način da se „odveže“ od računa koji svakog mjeseca stižu kao kazna. Među mnogim rješenjima, jedno se izdvaja kao posebno pametno, dugoročno i u svakome smislu isplativo: postavljanje solarne elektrane na vlastitoj kući, štali, vikendici ili poslovnom objektu.

Na prvu to možda zvuči kao tehnički zahtjevan i skup pothvat, ali u stvarnosti daleko je od toga. Mnogi koji su se odlučili na solare kažu isto: “Žao nam je što to nismo napravili ranije!”.

Kome je to uopće isplativo?

Možda mislite da su solarne elektrane samo za velike firme, bogate kuće na moru ili ljubitelje zelenih tehnologija. Istina je zapravo potpuno suprotna. Danas sve više običnih kućanstava u gradovima, selima, pa i planinskim krajevima postavlja panele na krovove jer su shvatili jednu jednostavnu stvar: sunce sija svima jednako, a struju plaćamo sve više.

Ako imate krov koji barem dio dana gleda prema jugu, jugoistoku ili jugozapadu, i 50-ak eura mjesečno za struju, velika je šansa da bi vam se solarna elektrana isplatila. Posebno ako imate klimu, bojler, toplinsku pumpu, električno vozilo ili planirate takve promjene u budućnosti.

Kako izgleda cijeli postupak?

Ljudi često misle da je postavljanje solarne elektrane komplicirano, ali u stvarnosti stvari idu puno jednostavnije nego što očekuju. Prvo se javiš jednoj od firmi koje se bave projektiranjem i montažom solarnih sustava. Oni dođu, pogledaju krov, pitaju koliko struje trošiš, provjere mrežu i ako sve odgovara naprave ponudu.

Slijedi papirologija, ali dobra vijest je da većina firmi danas sve to odradi za tebe. Dobiješ troškovnik, plan, ponekad i pomoć u prijavi za subvenciju. Nakon toga dolaze majstori – montaža panela traje dan, dva, ovisno o veličini krova. Zatim električari spoje sustav, postave inverter, sve testiraju… i odjednom, tvoj krov počinje proizvoditi struju.

Koliko novaca se mora izdvojiti za postavljanje solarne elektrane?

Cijena solarne elektrane za prosječnu obiteljsku kuću kreće se oko 7.000 do 10.000 eura, ovisno o veličini, vrsti opreme i eventualnim dodatnim radovima. Da, to nije mali novac, ali kad uzmeš u obzir da se računi za struju mogu prepoloviti ili čak nestati, računica postane jasnija. Povrat investicije često se događa već nakon šest do osam godina, a paneli traju 25, pa i više godina.

Uz to, postoje državne i lokalne subvencije, povoljni „zeleni“ krediti, pa čak i EU fondovi koji sve to čine lakše dostupnim običnim ljudima.

Sve je više gradova, općina i državnih tijela koji nude konkretne poticaje za one koji se odluče uložiti u solarnu elektranu; bilo kroz bespovratna sredstva, bilo kroz povoljne kredite koje subvencionira država. Takve mjere mnogima čine razliku između toga hoće li projekt realizirati odmah ili ga odgoditi za neku „bolju godinu“. Poticaji često pokrivaju značajan dio troškova, što cijelu investiciju čini lakše dohvatljivom i isplativijom.

Kad je riječ o zakonskom dijelu, stvari su zadnjih godina postale znatno jednostavnije. Pravni okvir postoji, i sve je jasnije definirano, što znači da se procedura više ne čini toliko birokratski zamršena kao prije. Posebno treba istaknuti da se za kućne solarne sustave do 50 kW u pravilu ne traži građevinska dozvola, što bitno skraćuje i pojednostavljuje čitav proces.

Koliko je solarna energija pouzdana?

Ovo je vjerojatno najčešće pitanje. Istina je da solarne elektrane proizvode najviše struje kad je vedro, ali rade i kad je oblačno, samo slabije. Paneli su danas toliko tehnološki napredni da hvataju i difuzno svjetlo. Osim toga, sustavi se projektiraju tako da preko ljeta (kad je najviše sunca) proizvedu više nego što trošiš, a višak se vraća u mrežu te se onda kompenzira zimi, kad su dani kraći.

U praksi, većina korisnika kroz godinu dana izjednači proizvodnju i potrošnju ili čak ostane „u plusu“. I najvažnije, ti više nisi samo potrošač, nego i mali proizvođač.

Solarne elektrane su sadašnjost

Postavljanje solarne elektrane nije više budućnost, to je sadašnjost. Ljudi sve češće biraju energetsku slobodu umjesto ovisnosti o cijenama koje ne mogu kontrolirati. Biraju ulaganje koje štiti okoliš, ali i vlastiti budžet. To više nije nikakav luksuz, nego je samo pametan potez. Ako imaš krov i sunce, imaš i priliku.